O NAMA

Obitelj Ivanović odavno se smjestila na središnjem dijelu poluotoka, osnovavši selo Zabreže. Prvi spomen imena Ivanović zabilježen je početkom 18. stoljeća kada se smatra da je Ivan Ivanović, plemić iz Dobrote, došao iz Crne Gore na Pelješac i u kotlini na središnjem dijelu poluotoka zasnovao malo naselje. Selo se nalazi u neposrednoj blizini Janjine, kulturnog, privrednog i političkog središta središnjeg dijela poluotoka.

Iako maleno, ima bogatu povijest i duboku baštinu koja se s ljubavlju prenosila s generacije na generaciju. U selu su živjeli ogranci obitelji Ivanović te obitelj Šatara, i to u četiri kućanstva. Kao i ostatku stanovništva janjinske oblasti u 18. stoljeću, a i kasnije, glavno zanimanje je poljoprivreda, osobito vinogradarstvo. No, Pelješac se, osim izvrsnim vinima i maslinovim uljem, može pohvaliti i da je odgojio brojne kapetane i pomorce koji su plovili svjetskim morima. Tako su do sada nađeni zapisi o dvojici pomoraca iz obitelji Ivanović. Krsto Ivanović se 1785.g. ukrcao na brod kapetana Hidžije, a Frano Ivanović je od 1795.g. bio članom posade broda pod zapovjedništvom kap. Bateljića. U periodu od 1740.godine do 1800.godine zabilježena su čak 4 pomorca iz Zabreža, što je velik broj uzmemo li u obzir veličinu mjesta.

Ipak, dominantna djelatnost u selu bila je poljoprivreda, a to sve zahvaljujući zanimljivom geografskom položaju mjesta, koje je smješteno u kotlini, nadomak brojnim blagorodnim brežuljcima koji su stoljećima davali dobar urod u grožđu i maslinama. Primarna kultura Zabrežana ipak je bila perjanica poluotoka – vinova loza. No, u bogatoj povijesti ovog malenog mjesta postoje brojni pisani tragovi o duboko ukorijenjenoj kulturi maslinarstva, pa su se tako masline u obitelji prenosile oporukama i ugovorima iz generacije u generaciju. U ugovoru iz 1878.godine, sastavljenom na talijanskom jeziku, jasno je vidljivo da Nicolo i Ana Ivanović posjeduju velik broj maslina zasađenih na različitim lokacijama. Iako se te masline već tada spominju, nažalost nemamo podatak o točnoj godini sadnje. Za pretpostaviti je da su u trenutku sastavljanja navedenog ugovora one već davale plod. Međutim, te iste masline danas se obrađuju i beru, te čine dio proizvoda Zlato Nelino.

Projekt "Zlato Nelino" sufinanciran je sredstvima EU

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

MJERA 6.3.1.

Podizanje novog maslinika i modernizacija postojećeg